Šta je aterom? Uzroci, simptomi, lečenje

šta je aterom

Aterom predstavlja čest dermatološki problem koji se javlja usled blokade lojnih žlezda. Karakteriše ga pojava čvorova ispod kože, koji su obično ispunjeni lojničkom masnoćom. Ovi benigni tumori mogu se pojaviti na bilo kom delu tela, osim na dlanovima ruku i tabanima nogu, a njihova veličina i oblik mogu varirati.

 

Iako ateromi nisu opasni po zdravlje, mogu izazvati nelagodnost i estetske probleme, a u nekim slučajevima mogu postati bolni ili se inficirati. Dijagnostikovanje ateroma obično podrazumeva vizuelni pregled i palpatorni, a u određenim situacijama može biti potrebno i uzimanje uzorka tkiva. Tretman ateroma zavisi od njegove veličine, lokacije i simptoma koje izaziva.

Ključne Informacije

  • Aterom je benigni kožni tumor od blokiranih lojnih žlezda
  • Dijagnoza se postavlja pregledom i eventualno biopsijom
  • Lecenje obuhvata hirurško uklanjanje ili lečenje infekcije

Šta je Aterom

Aterom predstavlja čestu pojavu ciste koja se formira zbog blokade kanala lojne žlezde. Naime, lojne žlezde su odgovorne za proizvodnju sebuma, odnosno loja, koji pomaže u održavanju vlažnosti kože i dlaka. Kada dođe do začepljenja kanala ovih žlezda, nastaje nakupljanje loja što rezultuje formiranje ciste poznate kao aterom.

Struktura ateroma može biti različita:

  • Vanjski znakovi: Izraslina na koži koja je opipljiva, ali obično bezbolna.
  • Tekstura i sadržaj: Unutrašnjost može sadržavati akumulaciju keratina, proteina koji je deo strukture kože.

Ove ciste se često pojavljuju na područjima gdje su lojne žlezde posebno aktivne, poput glave, leđa, ili grudi. Ateromi su benigni, ali mogu dovesti do neugodnosti i upale ako se inficiraju ili iritiraju.

Za aterom je karakteristično:

  • Boja: Obično kožne ili žućkaste boje.
  • Veličina: Može varirati od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara u prečniku.

U slučaju upalnog procesa, aterom može postati crven i bolan na dodir. Takođe, može doći do otpuštanja neprijatnog mirisa usled sadržaja keratina. Bez obzira na to što ove ciste nisu opasne, preporučuje se konzultacija sa dermatologom radi tačne dijagnoze i adekvatnog tretmana.

Uzroci Nastanka Ateroma

Aterom nastaje usled blokade lojnih žlezda na koži, što dovodi do nakupljanja sebuma, odnosno kožnog ulja. Faktori koji doprinose ovoj blokadi su raznovrsni i mogu uključivati hormonske, genetske, kao i faktore životnog stila.

Pubertet i Hormoni

Pubertet predstavlja kritičan period u kojem dolazi do povećanja nivoa hormona kao što je testosteron, što može dovesti do povećane proizvodnje sebuma. Kod muškaraca, zbog viših nivoa testosterona, češće se mogu primetiti simptomi kao što su ateromi.

Higijenski i Genetski Faktori

Genetski faktori igraju značajnu ulogu u nastanku ateroma. Osobe sa genetskom predispozicijom poseduju veći rizik od razvoja ovih promena na koži. Takođe, neadekvatna higijena može doprineti zatvaranju pora i stvaranju idealnog okruženja za nastanak ateroma.

Životni Stil i Loše Navike

Faktori načina života poput pušenja i nezdrave ishrane mogu uzrokovati razne poremećaje, uključujući hipertenziju i dijabetes, koji posredno mogu povećati rizik od formiranja ateroma. Nepravilno upravljanje ovim stanjima dodatno doprinosi riziku od blokiranja lojnih žlezda.

Simptomi Ateroma

Aterom predstavlja epidermalnu cistu, koja je obično benigna, ali može dovesti do određenih komplikacija ako se inficira ili postane prevelika. U ovoj sekciji detaljno razmatramo simptome ateroma uključujući vizuelne znake, moguće komplikacije, i njihov odnos sa aterosklerozom.

Vizuelni Znakovi

Ateromi su tipično okrugli ili ovalni, izrasline ispod kože koje su često sjajne i bez dlaka. Njihova površina može biti gladka i može se pomerati pod pritiskom. U nekim slučajevima, ateromi mogu rasti do veličine koja postaje vidljiva golim okom.

Komplikacije

Najčešće komplikacije ateroma uključuju upalu i infekciju, što može dovesti do bolnosti, crvenila, i otoka. Ukoliko dođe do pucanja ateroma, to može prouzrokovati oslobađanje sadržaja unutar tkiva i potencijalni recidiv. Lekarski tretman može biti potreban za saniranje ovih komplikacija.

Ateromi i Ateroskleroza

Iako su ateromi površinski problemi kože, važno je napomenuti da oni nisu direktno povezani sa aterosklerozom, koja je unutrašnje kardiovaskularne bolesti karakterisane nagomilavanjem plaka u arterijama. Međutim, isti terminološki koren „atero“ može uneti zabunu pa je bitno razlikovati ove dve pojave.

Dijagnostika Ateroma

Pravilna dijagnostika ateroma ključna je za određivanje odgovarajućeg tretmana. Ona počinje pažljivim fizičkim pregledom i može se nadovezati na dopunska ispitivanja kako bi se potvrdila dijagnoza i isplanirao dalji tok lečenja.

Fizički Pregled

Lekar obično započinje dijagnostiku pregledom kliničke slike pacijenta, pažljivo ispitivanjem kože kako bi identifikovao tipične karakteristike lojnih cista. Tokom pregleda, lekar traži meku izbočinu na koži koja je uglavnom pokretna i ne boli pri palpaciji. Ponekad kroz nategnutu kožu mogu biti vidljivi prošireni kapilari.

Dopunska Ispitivanja

Ukoliko je potrebno, dijagnostika se nastavlja dopunskim ispitivanjima kao što su ultrazvuk ili biopsija. Ultrazvuk može pomoći u diferencijaciji ateroma od drugih tipova masa, dok biopsija omogućava mikroskopsku analizu tkiva kako bi se sa sigurnošću isključile maligne promene.

Metode Lečenja Ateroma

Lečenje ateroma zavisi od veličine i stanja ciste, kao i od simptoma koje pacijent doživljava. Osnovne metode obuhvataju medikamentoznu terapiju i hirurške intervencije, koje se primenjuju u zavisnosti od specifične situacije.

Medikamentozna Terapija

Prilikom otkrivanja ateroma koji nije upaljen, lekari mogu preporučiti praćenje stanja bez trenutnog aktivnog lečenja. Ukoliko dođe do infekcije ateroma, medikamentozna terapija se najčešće bazira na antibioticima. Cilj je suzbijanje infekcije i sprečavanje njenog daljeg širenja. Ponekad se mogu koristiti i lokalni tretmani poput previjanja radi smanjenja simptoma.

Hirurške Intervencije

Hirurški zahvati postaju neophodni kada aterom uzrokuje bol, raste, ili postoji rizik od infekcije. Jedna od uobičajenih procedura je ekscizija ateroma, gde se cista operativno uklanja. Ova metoda je efikasna, ali može ostaviti ožiljak na mestu zahvata. U slučajevima kada su ateromi posebno veliki ili se nalaze na vidljivim mestima, može se preći na minimalno invazivne tehnike koje smanjuju formiranje ožiljaka.

Prevencija i Praćenje

Prevencija ateroma započinje održavanjem zdravog načina života. Redovni pregledi kod lekara mogu pomoći u ranom otkrivanju i praćenju ateroma pre nego što dođe do mogućih komplikacija.

Osnovni koraci u prevenciji uključuju:

  • Održavanje zdrave telesne težine kako bi se smanjio rizik od gojaznosti.
  • Redovna fizička aktivnost, koja može umanjiti rizik od srčanog i moždanog udara.
  • Zdrava ishrana bogata voćem, povrćem i integralnim žitaricama smanjuje loše masnoće u telu.

Praćenje postojećeg stanja podrazumeva:

  • Kontrolu krvnog pritiska i nivoa holesterola.
  • Praćenje kože na pojavu novih izraslina ili promene na postojećim ateromima.

U tabeli ispod dat je pregled činilaca rizika i preporučenih aktivnosti za prevenciju:

Činioci rizika Preporučene aktivnosti
Visok krvni pritisak Redovno merenje pritiska i medicinsko savetovanje.
Visok holesterol Izbegavanje zasićenih masti i pržene hrane.
Pušenje Programi za prestanak pušenja.
Neaktivnost Umerena vežba najmanje 150 minuta nedeljno.

Praćenje generalnog zdravstvenog stanja i učestalost poseta lekaru zavise od individualnih faktora rizika. Preporučuje se redovan dermatološki pregled ukoliko postoji istorija ateroma ili ukoliko se pojave novi simptomi.

Estetski i Psihološki Aspekti

Aterom može predstavljati estetski problem zbog svog izgleda na koži. Često je bez simptoma, ali njegova prisutnost na vidljivim mestima, kao što su lice i vrat, može uticati na samopoštovanje i društvenu percepciju.

  • Lokacija ateroma:
    • Lice
    • Vrat
    • Leđa
  • Estetske karakteristike:
    • Izbočina na koži
    • Obično bez dlaka
    • Sjajna površina
    • Može imati vidljive kapilare

U slučajevima kada je aterom upaljen ili inficiran, može postati bolan i crven, što dodatno pojačava estetsku i psihološku neugodnost.
Ateromi mogu uticati na psihološko stanje osobe, izazivajući osećaj nelagodnosti pri pogledu na sopstveno telo. Ovo može voditi ka izbegavanju socijalnih kontakata ili do ozbiljnijih oblika anksioznosti.

Pravovremeno lečenje i uklanjanje ateroma, bilo estetskih ili zdravstvenih razloga, može značajno unaprediti kvalitet života osobe. Dermatolozi često nude različite metode uklanjanja kao što su:

  • Higijenski zahvat
  • Laserska terapija
  • Hirurško uklanjanje

Postupci uklanjanja su obično brzi i efikasni, i pacijenti se brzo oporavljaju uz minimalne posledice po izgled kože. Konsultacija sa dermatologom pomaže u odabiru najbolje opcije za svaki individualni slučaj, usmeravajući pacijente kako da se nose sa estetskim i psihološkim aspektima ateroma.

Troškovi i Dostupnost Tretmana

Prilikom razmatranja tretmana za aterom, važno je imati na umu da cene mogu varirati na osnovu nekoliko faktora. Ovi faktori uključuju geografsku lokaciju, odabrane zdravstvene ustanove, iskustvo i reputaciju pružaoca zdravstvenih usluga, kao i složenost i veličinu ateroma.

  1. Osnovni Troškovi:
    • Pregled i dijagnoza
    • Hirurško uklanjanje
    • Ambulantno lečenje
  2. Dodatni Troškovi:
    • Analize krvi (ako su potrebne)
    • Patološki pregled uzorka (ako je potreban)

Dostupnost tretmana varira, ali uklanjanje ateroma je relativno standardna procedura koja se može obaviti u većini dermatoloških i hirurških klinika.

  • Mala i jednostavna ateroma: slučajevi sa manjim ateromima obično zahtevaju kraće vreme lečenja i manje resurse, što dovodi do niže cene.
  • Velika ili komplikovana ateroma: zahtevnija, mogućnost komplikacija tokom ili nakon tretmana, što može povećati troškove.

Na kraju, ponekad zdravstveno osiguranje pokriva deo ili celokupne troškove tretmana, zavisno od polise osiguranja. Pacijenti bi trebali da se konsultuju sa svojom osiguravajućom kućom da potvrde pokrivenost tretmana ateroma.

Zaključak

Aterom predstavlja benignu formaciju u vidu ciste koja se javlja usled zapušenja lojne žlezde. Pacijenti najčešće primećuju bezbolan ispupčeni osip na koži, koji može postati crven, upaljen i bolan na dodir ukoliko dođe do infekcije. Lečenje ateroma može varirati zavisno od njegove veličine i stanja.

U početnim fazama, kada je aterom manji i nekomplikovan, lečenje možda i nije potrebno. Međutim, u slučajevima kada se razvije infekcija ili postoji bol i nelagodnost, potrebno je posetiti lekara. Hirurško uklanjanje je standardan metod lečenja većih ateroma ili onih koje prouzrokuju simptome, a sprovodi se pod lokalnom anestezijom.

Prevencija ateroma uključuje redovnu higijenu i pažnju prema zdravlju kože, ali se ne može uvek jasno odrediti zašto neke osobe razvijaju aterome, dok druge ne.

Komplikacije su retke, ali mogu uključivati upale, infekcije, ili pritisak na okolna tkiva. Stoga je važno pratiti promene na koži i pravovremeno reagovati na moguće varijante ateroma.

  • Primetna izraslina na koži
  • Potencijalna upala ili infekcija
  • Lečenje putem hirurškog uklanjanja

Osobe koje sumnjaju da imaju aterom trebalo bi da se konsultuju sa dermatologom ili lekarom opšte prakse radi adekvatne dijagnoze i odabira tretmana.

Često postavljana pitanja

U odeljku koji sledi biće razjašnjena neka od najčešćih pitanja vezana za aterom, njegovo lečenje, uzroke, razlike u odnosu na druge izrasline kao i potencijalne komplikacije.

Koje su najčešće metode lečenja ateroma?

Lečenje ateroma obično podrazumeva hirurško odstranjivanje, koje može biti konvencionalno ili pomoću lasera. Postupak uklanjanja često uključuje i lokalnu anesteziju. Detaljnije informacije dostupne su na eKlinika.

Koji su glavni uzroci nastanka ateroma?

Glavni uzrok nastanka ateroma je začepljenje folikula dlake, što dovodi do nakupljanja loja ispod kože. Infekcija ili trauma takođe mogu doprineti formiranju ateroma.

Kako se razlikuje aterom od lipoma?

Aterom je cista ispunjena lojem, dok je lipom benigni tumor sačinjen od masnog tkiva. Obe izrasline su mekane na dodir, ali aterom može biti bolan ako dođe do infekcije.

Kakva je razlika između hirurškog uklanjanja ateroma i drugih metoda?

Hirurško uklanjanje ateroma uključuje rez i eksciziju, dok metode poput laserskog uklanjanja ili aspiracije koriste manje invazivnu tehniku. Hirurško uklanjanje često garantuje da se aterom neće ponovo pojaviti na istom mestu.

Koje su moguće komplikacije nakon operacije ateroma?

Posle operacije mogu nastati komplikacije kao što su infekcija, krvarenje ili stvaranje ožiljka. Važno je slediti uputstva lekara kako bi se izbegle ove komplikacije.

Na koji način cena uklanjanja ateroma varira u različitim klinikama?

Cena uklanjanja ateroma zavisi od lokacije klinike, veličine i broja ateroma koji se uklanjaju, kao i od izabrane metode lečenja. Cena može varirati i u zavisnosti od toga da li je uključena i histopatološka analiza.

Picture of Darinka Aleksic

Darinka Aleksic

Studirala srpski jezik i književnost. Profesionalni teniski trener. 14 godina uspešnog rada na web sajtovima...Zvuči kao mnogo godina, zar ne! E pa mnogo godina je već i iza mene, ali još važnije - i isped mene. Uz godine ide i iskustvo a imam ga prilično. Poznajem mnogo životnih tema i trudiću se da vam ih što bolje predstavim. Neka Sens bude vaš svakodnevni izbor.